Saznajte što je rudarenje i kako radi
Ako ste ikad nešto čitali ili slušali o kriptovalutama sigurno ste se susreli sa pojmom rudarenja.
Ovdje ćemo se zadržati na opisu rudarenja u slučaju Bitcoina, no princip je gotovo isti kod svih kriptovaluta koje nastaju rudarenjem.
Rudarenje (eng. mining) je jedan od osnovnih pojmova u razumijevanju rada blockchain tehnologije i ovdje ćemo promotriti o čemu se radi.
Kako sam već pisao u prethodnoj objavi o radu blockchain tehnologije, jedna od njenih karakteristika je da ona omogućuje transakcije i to tako da su one nepovratne, neizbrisive i svima vidljive.
Objasnit ću vam ovo na primjeru.
Uzmimo da soba A pošalje jedan Bitcoin osobi B, ona obavi sve potrebne radnje: upiše adresu primatelja, odredi iznos, pošalje iznos uvećan za transakcijsku naknadu i njen je posao završio. Tu nastupaju rudari.
Kako bi spomenuta transakcija uistinu bila zabilježena u blockchain mreži netko tu transakciju mora verificirati, upakirati u određeni blok i zajedno sa drugim takvim transakcijama popuniti blok, pa kad se blok popuni „nadovezati“ taj blok na prethodni i dodijeliti mu jedinstvenu kriptiranu oznaku. To je posao rudara. Rudari su ti koji obavljaju sav posao oko transakcija, pakiranja, kriptiranja i sve one poslove koje zapravo održavaju blockchain u radu.
Za taj obavljeni rad rudari su nagrađeni određenom količinom Bitcoina (ili druge kriptovalute kod drugih blockchain mreža). Točna dinamika određivanja nagrade za rudare utvrđena je u temeljnom dokumentu – whitepaperu i trenutno iznosi fiksno
12.5 Bitcoina po bloku
a prepolovi se svake četiri godine. (2020 iznosit će 6.25 BTC, itd…) da bi se prema procjenama godine 2140. godine izrudario i posljenji Bitcoin (više o tome u drugom dijelu objave – Rudarenje kriptovaluta 2. dio).
Osim fiksne nagrade po bloku, rudarima se raspoređuje i nagrada od transakcijskih naknada
naime svaka transakcija u mreži zahtijeva plaćanje naknade kao dodatne nagrade rudarima.
Visina ove naknade ovisi o stanju i opterećenosti mreže i više faktora, ona neprestano varira, a postoji i više kategorija naknade ovisno o željenoj brzini transakcije.
Trenutno za transakcije koje će biti provedene za oko sat vremena naknada iznosi 30 lipa.
Iznose naknada u Bitcoin mreži možete pratiti na https://bitcoinfees.info/.
Posao rudara može obaviti gotovo svako računalo primjenom za to namijenjenih računalnih skripti, ali ipak u praksi to ne radi svatko.
Porastom vrijednosti Bitcoina i rastom njegove mreže i broja transakcija koje treba obraditi pokazalo se da je obrada nemjerljivo efikasnija ukoliko se ne obavlja sa običnim računalima nego sa za to posebno razvijenim hardverskim sklopovima čiji su procesori prilagođeni upravo rudarenju kriptovaluta.
To su u naravi sklopovi koji podsjećaju na kućišta računala ili na neke poslužitelje (servere) sa izraženim ventilatorima za hlađenje obzirom da se prilično zagrijavaju dok rade.
Na donjoj slici možete vidjeti jedan takav sklop koji se u kripto svijetu zove još i miner (čitaj majner) ili rudar.
Osim što je „miner“ uređaj kojim se vrši rudarenje, uobičajeno je da se rudarom naziva i osoba koja se uz pomoć takvog uređaja bavi rudarenjem.
Iako nabavkom jednog takvog sklopa svako može početi sa rudarenjem, praksa je pokazala da je isplativije i učinkovitije ako posao obavlja više takvih rudara povezanih u jednu cjelinu koja ravnomjerno raspoređuje nagradu među svojim članovima u skladu sa njihovim doprinosom.
Takva se udruženja nazivaju rudarski bazeni od engleskog mining pools.
Danas veliku većinu posla obavljaju upravo takvi bazeni – mining pools.
Tvrtke i organizacije koje upravljaju rudarskim bazenima, rudare sa velikim brojem povezanih rudarskih jedinica koje onda čine rudarsku farmu- (engleski mining farm).
Na donjoj slici je prikazan samo dio jedne takve rudarske farme.
Napomenimo još dvije bitne stavke kod rudarenja, a to su utrošak električne energije i hlađenje.
Obzirom da svi sklopovi za rudarenje za svoj rad troše prilične količine energije cijena struje uvelike određuje lokacije takvih rudara.
Nije slučajno da se velika većina rudarenja obavlja u azijskim zemljama a osobito u Kini gdje još uvijek postoji obilje lokacija sa vrlo jeftinim, ponekad i besplatnim izvorima električne energije, nerijetko i izvan kontrole lokalnih vlasti.
Često je to neka manja centrala pogonjena riječnim brzacem u zabačenom planinskom dijelu Kine.
Od ostalih popularnih lokacija možemo spomenuti tipično hladnije krajeve radi lakšeg hlađenja, na primjer Island, Skandinavske zemlje ili Kanadu.
Kad govorimo o rudarenju Bitcoina moramo nešto više reći i o ukupnom broju Bitcoina u opticaju, inflaciji, ekološkom aspektu rudarenja i pogledu na budućnost o čemu će biti govora u drugom dijelu objave.
Ovu objavu možete pročitati i na Facebooku