Skip to content

Rudarenje kriptovaluta 2. dio

Kao što ste mogli pročitati u prethodnoj objavi, važan aspekt rudarenja jest i ekologija.

Često možete pročitati tekstove o izrazito ekološki nepovoljnom utjecaju rudarenja kriptovaluta, pa se procjenjuje da je ukupni utrošak električne energije za rudarenje Bitcoina usporediv sa utroškom energije cijelih država, Irske ili Danske, odnosno oko 0,2% ukupnog svjetskog utroška.
Međutim pogledamo li strukturu nastanka te električne energije koja prema posljednjim istraživanjima dolazi iz oko 74% obnovljivih izvora vidjet ćemo da se tu radi o energetski najčišćoj od svih velikih industrija u svijetu.

power-plant
Proizvodnja električne energije


Nadalje ako to usporedimo sa postojećim sustavom gdje se ogromne količine energije i resursa troše na tiskanje novca, skupi transport novčanica po bankomatima, obradu i spremanje, zatim na održavanje cjelokupnog bankarskog sustava, odmah uviđamo da stvari nisu baš onakve kako izgledaju na prvi pogled.

zlatne poluge
zlatne poluge


Dodajmo još za usporedbu podatak da rudarenje zlata iz zemljine kore stvara 20 -23 puta veće troškove i neusporedivo veću štetu po ekosustav.

Inflacija

U temeljnom dokumentu (whitepaperu) tvorac Bitcoina odredio je da će ukupna konačna količina svih Bitcoina iznositi 21 milion, to je konačan broj i nikada ih neće biti više od tog broja.
Do konačnog broja Bitcoina u opticaju doći će se tako što će mreža sama stvarati nove Bitcoine kao nagradu za svaki izrudareni blok u sustavu.
Trenutno je u cirkulaciji nešto više od 17.8 miliona Bitcoina, znači da ih je za rudare preostalo svega nešto više od 3 miliona. Stvaranje novih Bitcoina stvara inflaciju koja trenutno iznosi 3,75% godišnje i smanjuje se sa smanjenjem nagrada po bloku i po tome je Bitcoin sličan postojećim valutama.

Stanje broja Bitcoina u opticaju možete pratiti na https://www.bitcoinblockhalf.com/

Kako je u Bitcoin u startu ugrađeno svojstvo konačnosti, on se bitno razlikuje od svih drugih novčanih valuta.
Bilo koja vlada ili centralna banka može donijeti odluku o povećanom tiskanju novčanica i dovesti tu valutu u inflaciju ili hiperinflaciju a čemu neprestano svjedočimo.

printing money
tiskanje novca

Ne trebamo ići u ekstreme, dovoljno je usporediti što je bilo moguće kupiti za 1 dolar pred sto, ili 30 godina a što je moguće danas.
Ista je stvar i sa kunom, japanskim jenom ili švicarskim frankom. Kod Bitcoina nije moguće povećati broj jedinica u opticaju preko unaprijed zadanih 21 milion.

Kada govorimo o konačnom broju od 21 milion bitcoina, neizostavno se nameće pitanje što će se dogoditi sa Bitcoin mrežom u trenutku kada se izrudari posljednji blok i nastane posljednji 21 milijunti Bitcoin?

Odgovor na ovo pitanje ne može se sa sigurnošću dati obzirom da se radi o relativno dalekoj budućnosti (2140. godini), ali ono što se da zaključiti iz svega što do sada znamo jest to da će se mreža u potpunosti oslanjati na transakcijske naknade kao jedini vid nagrade rudarima, čiji će rad i dalje biti neophodan za održavanje sustava.
Rudari više neće biti nagrađeni novim Bitcoinom već isključivo naknadama.

transakcijske-naknade
Transakcijske naknade

Obzirom da se pretpostavlja da će naknade ostati vrlo niske u usporedbi sa postojećim naknadama u tradicionalnim platnim sustavima, računa se na znatno povećanje broja transakcija koje bi bile dovoljne za normalno održavanje sustava.
Ovaj prelazak na novi sustav nagrađivanja rudara odvija se vrlo sporo i ostavlja dovoljno vremena da prođe glatko i neprimjetno.

Nova ekološki prihvatljiva vrsta rudarenja


Nadalje, kad govorimo o ekologiji rudarenja kriptovaluta važno je napomenuti da je Ethereum, kao druga najveća i najvažnija kriptovaluta danas, već odavno najavio prelazak sa klasičnog sustava rudarenja (Proof-of-Work, PoW, hrv. dokaz rada) gdje rudari koriste svoju procesorsku snagu, dakle struju – na novi potpuno ekološki i energetski neutralan način održavanja mreže, na takozvani (Proof-of-Stake, PoS, hrv. dokaz uloga).

Kod PoS načina rada, nema više klasičnih minera, već njihovu ulogu preuzimaju validatori.

Ukratko i jako pojednostavljeno promjenom algoritama unutar rada mreže omogućeno je da bilo tko deponira određenu količinu Ethera, zaključa ih u sustav kao jamstvo da će njegova validacija biti istinita i za to bude nagrađen tako što mu (slučajnim odabirom) bude dodijeljen blok kojega on sada puno brže i jednostavnije verificira i preuzme nagrade u vidu transakcijskih naknada od svih transakcija u tom bloku, plus novo nastale tokene u nekim slučajevima.
Detalje u provedbi ovakve vrste validacije transakcija svaka će blockchain mreža koja koristi PoS zasebno razraditi i pritom će se mreže nedvojbeno razlikovati u detaljima, međutim načelno će sve raditi na opisanom principu.

Prelazak Ethereuma na PoS je tek u nastajanju i predviđa se da će biti implementiran u fazama usporedo sa razvojem još nekih bitnih unapređenja mreže kroz 2020, 2021 i nadalje.

Osim Ethereum mreže PoS već koriste neke druge kriptovalute a cijelu listu možete pogledati na donjoj poveznici.
https://stakingrewards.com

Ovu objavu možete pročitati i na Facebooku

https://www.facebook.com/358905898133568/photos/a.358937594797065/366586187365539/?type=3&theater
Published inBitcoinBlockchain