Primjena Blockchain tehnologije u praksi
U prošlom postu sam naveo neke karakteristike blockchain tehnologije koje ju čine poželjnom za primjenu u praksi. Uzmimo Bitcoin kao najpoznatiji primjer primjene blockchain tehnologije.
Bitcoin je naročito zanimljiv ako ga promatramo kao
decentralizirani sustav plaćanja.
Što to znači? Promotrimo ovaj primjer:
ako ja vama putem blockchaina pošaljem Bitcoina u vrijednosti od 100 kn, i vi i ja smo 100% sigurni da je ta transakcija obavljena, ona je svima vidljiva, ne može se obrnuti, povući, niti promijeniti a pritom nam nije bila potrebna treća strana da nam tu transakciju potvrdi.
Za usporedbu, ako ja vama pošaljem 100 kn na tradicionalan način putem mog bankovnog računa, mi zapravo angažiramo treću stranu (banku) kojoj ćemo vjerovati kad nam ona potvrditi da je stvarno ta transakcija i obavljena i tada ćete vi na vašem računu vidjeti tih 100 kn.
Ovdje vidimo da kod blockchain transakcija nema treće strane, nikog kome ćemo morati vjerovati, nikog tko bi mogao zatvoriti nečiji račun iz bilo kojeg razloga, nema centralnog mjesta odlučivanja koje može biti podložno političkim pritiscima, korupciji, tehničkim problemima, i slično.
Nadalje ovakva transakcija nije vezana uz vaše osobne podatke pa ne postoji niti opasnost da netko sakuplja i trguje vašim podacima ili da vaši podaci dođu u ruke hakera ili budu na bilo koji način zloupotrebljeni.
U tom smislu je upotreba Bitcoina anonimna
no ne sasvim, točnije je reći da je pseudo anonimna, obzirom da ipak postoji mogućnost otkrivanja identiteta korisnika. O anonimnosti u svijetu kriptovaluta ću posebno pisati u nekom novom postu.
Osim navedenoga, blockchain tehnologija je otporna na cenzuru, naime sve informacije, bilo one o transakcijama, vijesti, tekstovi, snimke, i sve što je pohranjeno u blockchain ne može se više obrisati niti ukloniti i zapravo postaje jedna velika otvorena svima dostupna knjiga, a niti jedna vlada, organizacija, diktator niti vojska ne mogu to promijeniti, dokle god netko ima pristup internetu i osnovne upute taj može pristupiti zapisima u blockchainu.
Ovdje se postavlja pitanje, što ako netko isključi struju, pa nema niti interneta, postoji li onda blockchain? Sjetimo se, blockchain nije pohranjen na jednom mjestu u nekom gradu, to je mreža koja je rasprostranjena po cijelom svijetu i ako u nekoj zemlji nestane struje, ostatak mreže će bez problema nastaviti s radom, a složit ćete se da je izrazito mala mogućnost da nestane struje u svim zemljama odjednom.
Kako bi se smanjila osjetljivost Bitcoina na ovozemaljske poteškoće u tijeku je lansiranje sustava satelita u zemljinu orbitu koji će osiguravati prijenose podataka unutra mreže neovisno o internetu.
Osim putem interneta, Bitcoin je uspješno poslan i putem radio valova, ali u ekstremnom slučaju može se poslati i na mnogo primitivnije načine, npr. golubovima pismonošama, a teoretski čak i dimnim signalima.
Bitcoin je u naše živote po prvi puta donio novac kao informaciju, i to ga čini jedinstvenim, nezaustavljivim i uzbudljivim, a njegova prava primjena nije još niti počela.
Ovu objavu možete pročitati i na Facebooku